1.
Izvor podataka:
Petar Šimunović, „ Naša prezimena, porijeklo,značenje, rasprostranjenost“
Izdavač Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1985
Bastaić
U Karlovcu i po Kordunu BASTAIĆI su potvrđeni u Prkosu Lasinjskom 33, Krtinovcu (Vrginmost), 11, Mudrićima (Slunj) 15 i Žrvnici (Slunj) 6. Inačica BASTAJIĆ rasprostranjena je oko Belog Manastira, Pakraca i u Iloku. I u Kordunu i u Slavoniji potpisuju se kao BASTAJA i prezime toga oblika najrasprostranjenije je u selima okolo Slunja.
S njima je u vezi prezime BASTALIĆ a prostire se oko Zeline (Adamovec 22, Moravče 26, Paukovec 27, Crvena Ves 117!), te oko Đurđevca 26, Garešnice 29 i u Zagrebu 16.
Od istog je korijena BASTAŠIĆ, prezime koje je frekventno oko Jastrebarskog (Drašći Vrh 64, Rude 3, Staničić 3, Tisovac 2) i oko Virovitice (Hadžićevo 11) i Vrbovca (Lipice 37).
Prezime je nastalo po zanimanju njegovih prvih nosilaca. Riječ bastah potvrđena je od XVI stoljeća u Dubrovniku i znači nosača. Potječe od srednjovjekovne latinske imenice „bastasius“. Od množinskog lika „bastasi“ napravljen je analogijom oblik jednine „bastah“, kao što je u Dubrovniku i od imena Vlasi (<grč. Blasi(os) = Blaž) postalo ime Vlah(o). Srodnost joj nalazimo u grčkom glagolu bastazo što znači „nosim“.
Od imenice bastah nastalo je prezime BASTAJIĆ u kraju koji ne poznaje glasa h, a u krajevima koji imaju h, po glasovnim zakonima hrvatskoga jezika je pravilno prezime BASTAŠIĆ.
2.
BASTAŠIĆ - BASTAŠAN
Uvidom u „Leksik prezimena SR Hrvatske“, MH Zagreb 1976 (nastao na popisu stanovništva 1948 ),pored ostalih, kao mjesta gdje su 1948 godine živjeli Bastašići, pominju se i mjesta Grubišno Polje – 3/1, Velika Barna 2/1, Veliki Grđevac 2, Virovitica – Hadžićevo 11/1 (prvi broj u razlomku označava o s o b e, a drugi broj p o r o d i c e Bastašić u označenom mjestu).
Posjedujem dokumentovane podatke da su sve ove porodice i njihovi članovi bližim porijeklom iz Velikih Zdenaca kod Grubišnog Polja. Porodica se spominje u matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih srpske pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta, parohije Velikozdenačke (za period 1872- 1922).
Prezime se pominje i u gruntovnim i katastarkim knjigama kotara Grubišno Polje za područje mjesta Veliki zdenci prije 1870 godine.
Kako u matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih, tako i u gruntovnim i katastarkim knjigama, prezime se u vrijeme postojanja porodičnih zadruga pominje kao Bastašan i kao Bastašić. U katastarskim knjigama je vidljivo da su se zemljišne cjeline cijepale na način da se stari vlasnik navodi kao Bastašan a novi vlasnici pominju sa prezimenom Bastašić.
Članovi porodice su se iz Velikih zdenaca, noseći prezime Bastašić, raselile krajem XIX vijeka u u Pavlovac (kod Velikog Grđevca), Veliku Peratovicu i Grubišno Polje.
Razlog zbog koga je porodica u vrijeme porodičnih zadruga nosila ime Bastašan, i zašto je kasnije promijenila prezime u Bastašić, pitanje je na koje do danas nisam našao odgovor.
Jedna od mojih pretpostavki je, da je prezime Bastašan nastalo po osnovu toponima tj. naziva mjesta iz kojeg se porodica doselila na područje Slavonske Krajine.
Mjesta sa nazivom Bastasi ili Bastaji.postoje na području Crne Gore ( selo Bastasi i rječica Bastašica na planini Crni Vrh iznad Berana) i na više lokaliteta u Bosni i Hercegovini na pravcu istok-zapad.
U istorijskim zapisima se najčešće pominje mjesto Bastasi u blizini Drvara (BIH) kod ušća rijeke Unac. Tu protiče i riječica Bastašica a danas postoji i hotel Bastašica.
U blizini Daruvara (Hrvatska) nalaze se mjesta Veliki i Mali Bastaji koji se pominju još u XVII vijeku.
Da li se neko ko je doselio iz Bastasa ili Bastaja može nazvati Bastašan?
Napomena:
Tekst ću dopunjavati sa novim saznanjima.
Verzija: 30.3.2009.
